Kratak opis aktivnosti

Osnovna aktivnost je organizacija i provedba petodnevne radionice pod nazivom:
EU praksa cjeloživotnog obrazovanja u sestrinstvu!

Sudionici : predstavnici nastavnika medicinskih škola ( 21), savjetnika iz
europskih fakulteta za sestrinstvo (5) predstavnika MZSS, agencije i HUMS-a
Voditelji radionice: Ana Stavljenic-Rukavina, Jan Hanckok, Branka Rimac,
Sadržaj radionice:

• EU praksa cjeloživotnog obrazovanja u sestrinstvu
• EU praksa cjeloživotnog obrazovanja nastavnika
• Utvrdivanje potreba i prioriteta u RH,
• Priprema harmoniziranog programa trajnog obrazovanja iz novih nastavnih metoda i tehnologija, umrežavanje partnera iz EU i RH
• Priprema harmoniziranog plana i sadržaja izvedbenog programa, tematskih cjelina cjeloživotnog obrazovanja,
  Sadržaj: pet modula za poboljšanje i usvajanje harmoniziranog programa cjeloživotnog obrazovanja kao okvir biti ce prezentirani i raspravljeni na radionici te usvojen konacni sadržaj svakog od modula

Sadržaj: osnove suvremene pedagogije,ostvarivanje i oblikovanje nastave
ucenje kao složena psihološka aktivnost, poucavanje-teorija i praksa,vodenje obrazovnog procesa, predavanje kao akademsko retoricki oblik poucavanja, suvremeni nastavni oblici i metode rada, nastava kao zajednicki rad , individualni rad, rad sa skupinama, projekt,timsko i suradnicko ucenje, didakticko osmišljavanje i uredivanje situacije i sadržaja ucenja

Sadržaj:rješavanje problema u sestrinstvu (pristup rješavanju problema, kriticko
razmišljanje i proces zdravstvene njege,ucenje rješavanjem problema (PBL- Problem Based Learning),principi PBL-a, uloga nastavnika u PBL, uloga studenta u PBL, ogranicenja primjene PBL-a.

Modul 3. Komunikacijske vještine

Sadržaj: opce i specificne komunikacijske vještine, komunikacija primjerena situaciji, pozornost na druge, samootkrivanje, samoprezentacija, uvjeravanje, upravljanje interakcijom, sabranost, ekspresivnost, modeliranje diskusije, postavljanje pitanja, vodenje dijaloga, upravljanje projektima , vodstvo u skupini

Sadržaj: znanje, ucenje i upravljanje znanjem ,što je znanje, kako se ono stvara, kako se prenosi drugima, definicije znanja, odnos: podataka, informacija, znanja i mudrosti, SEKI proces,upravljanje znanjem, ucece organizacije
mediji u ucenju i nastavi, prilagodba predavaca na nove on-line uvjete obrazovanja
klasifikacija medija, izbor nastavnih medija, didakticke karakteristike AV medija, funkcije, multimedijalnost u odgoju i obrazovanju, hipermedijska obrazovna tehnologija
e-ucenje.

Sadržaj: upitnici, analiza kvalitete, indikatori kvalitete, mjerila za procjenu ishoda
Upitnik za procjenu kvalitete obuke

Cilj provedbe aktivnosti

Cilj radionice je da se u suradnji sa strucnjacima iz RH i EU razmotri i pripremi program trajne izobrazbe cetiri podrucja u kojima se najviše vidi raskorak u odnosu na sestrinsko obrazovanje u EU. Na radionici bi predstavnici nastavnika iz srednjih medicinskih škola i nastavnici prakticne nastave iz bolnica prošli taj program i postali buduci edukatori u podrucju cjeloživotnog obrazovanja.

Korisnici aktivnosti

Sudionici radionice su predstavnici nastavnika-mentora u medicinskim školama u RH , predstavnici Hrvatske udruge medicinskih sestara, Hrvatske komore medicinskih sestara te profesori iz EU (UK, DK SLO). Konacni cilj je da korisnici odnosno sudionici iz RH postanu promotori i edukatori u daljim radionicama i procesu cjeloživotnog obrazovanja u sestrinstvu.

Ocekivani rezultati

Ocekuje se da ce rezultat radionice biti suvremeni program cjeloživotnog obrazovanja u cetiri znacajna podrucja u sestrinstvu harmoniziran sa EU standardima u obrazovanju. Nadalje ce kao rezultat radionice biti edukacijski materijal pripremljen za tisak i umnažanje koji ce se koristiti u kontinuiranom procesu trajne edukacije ubuduce, a edukatori ce biti sudionici i polaznici ove prve radionice. Pokrenuti ce se postupak da se putem Agencije za visoko obrazovanje i znanost cjeloživotno obrazovanje nastavnika u medicinskim školama provodi kao dio obveznih aktivnosti u napredovanju nastavnika i mentora.

Kljucni principi obuke

Opcenito, u obuci ce se primjenjivati moderne metode za ucenje kroz rad. U njihove kljucne principe spada i sljedece.

Ucenje usmjereno ka sebi
Na primjer, ucesnici moraju vjerovati da su ciljevi ucenja ukljuceni u program. S tim u vezi su i ideje da ucesnike treba ohrabrivati i poticati da odrede i preciziraju svoje ciljeve i da definiraju u kakvoj je vezi ono što oni uce s konkretnim poslom koji obavljaju ili ga kane obavljati.

Ucenje temeljeno na iskustvu
Na primjer, ucesnike treba ohrabrivati i poticati da daju svoj doprinos iznošenjem onog što oni vec znaju ili u što vjeruju. Ideja vodilja u tome je da zdravstveni profesionalci, a posebno oni koji imaju puno radnog iskustva, najbolje uce tako što organiziraju i tumace znanje koje oni vec posjeduju. Novo znanje u što spada i znanje o drugim zdravstvenim sistemima, kljucni je katalizator, ali je samo po sebi nedovoljno.

Poštovanje svih ideja i mišljenja
Materijali i stil izvodenja radionica mora biti takav da potice ucesnike da vjeruju da je njihov doprinos uvijek cijenjen i da je ono što oni kažu bar isto toliko važno za ucenje kao i ono što kažu drugi.

Zadržavanje i prenos znanja putem prakse
Na primjer, ucesnicima treba dati mogucnost da sami primjenjuju ideje u relevantnom kontekstu. U to mora spadati i primjena ideja na hitne i stvarne zadatke u redovnom poslu ucesnika.

Pažljivo odabrana kombinacija izvora novog znanja
Novo znanje mora biti pripremljeno iz stranog i domaceg konteksta. Razlika izmedu lokalnog zdravstvenog sistema i zdravstvenih sistema drugih zemalja suštinska je utoliko što ona omogucava ucesnicima da shvate opca pravila vezana za probleme i njihova rješenja, kao i to koliko se lokalni sistemi razlikuju od drugih nabolje ili nagore.

Razlike i slicnosti treba ilustrirati na cetiri osnovne raznine: unutar zemlje i slicnih zemalja (kao što su Slovenija,, izmedu HR i zemalja sa slicnom poviješcu i društvenim sistemima (kao što su evropske zemlje u tranziciji i citava Evropa koju smatramo zemljama 2. kategorije), te izmedu HRi zemalja koje su najrazlicitije od nje u mnogim pogledima (dao što su SAD, Kina, Japan i Kuba koje smatramo zemljama 3. kategorije).

Vrednovan materijal za obuku i tok obuke:
Bilo bi pogrešno pretpostaviti da je lako upravljati obukom uz rad koja se odnosi na zdravstvo. Da bi se smanjio rizik od nepotpune iskorištenosti ogranicenih mogucnosti ucenja, namjeravamo odabrati samo one materijale koji su korišteni u slicnim kontekstima koji su objektivno vrednovani, te precišceni na osnovu tih iskustava.
Ideja s tim u vezi je da studija jednog konkretnog slucaja treba da bude pažljivo odabrana da bi se ilustrirao uspjeh i neuspjeh. Potrebno je imati odgovarajuce polazne osnove za vrednovanje uspjeha.